VINO - IN VINO VERITAS

IN VINO VERITAS

-----

U svijetu postoji preko deset hiljada različitih vrsta vina:

bijela,

crna,

stara,

mlada,

stona,

visokokvalitetna,

suva,

slatka,

desertna,

ljekovita.

Kultura velikog dijela stanovništva naše planete

protkana je običajima vezanim za vino.

Ono se kao Arijadnina crvena nit plete kroz obrjede rodjenja,

vjenčanja i smrti,

kroz socijalnu kulturu i pijesme o ljubavi i junaštvu.

Istorija vina prati istoriju ljudskog roda.

Kako i kada smo ga prvi put upoznali?

Tokom paleolita čovijek je učio od prirode

i pretpostavlja se da je još u drevna vremena sasvim slučajno

okusio blagodeti prirodnog vina.

Dovoljno je bilo da se zaliha divljeg groždja nehotice ostavi na suncu.

Toplota bi ubrzala zrenje

i u prezrelom groždju bi se pojavila izvjesna količina alkohola.

Sok iz groždja pretvarao se u vino.
A upravo zbog alkohola

vino je medju drevnim narodima bilo cijenjen antiseptik

i skoro je izvjesno da ga je u početku čovijek koristio najviše kao lijek.
Gdje su otkriveni najstariji dokazi o čovijekovom uživanju u vinu?
- Najstariji arheološki dokazi o proizvodnji vina nadjeni su u Iranu,

gde se na lokalitetu Hajji Firuz Tepe vino pravilo pre sedam i po hiljada godina.

U Kini se alkoholni napitak od groždja pravio još prije devet hiljada godina.

Medjutim, pored groždja u njegov sastav ulazili su i med i cukar,

pa se smatra da to ipak nije bilo pravo vino.

Prije pet i po hiljada godina vino stiže u Egipat i Mesopotamiju,

a kasnije su ga prihvatili Asirci, Feničani, Grci i Rimljani.
Svi znamo latinsku izreku

'In vino veritas'.

Da li se zna kada je i gdje ona nastala?

Rimska izreka:

'In vino veritas'

('U vinu je istina')

porijeklom je iz antičke Grčke

i ukazuje na promjeniljivu ljudsku ćud prije i poslije ispijanja vina,

kada se tijelo zagrijeje, a 'kočnice' otpuste.

Grci su smatrali da se čovijek najbolje može upoznati uz čašu vina,

a popiti vino sa nekim značilo je proceniti njegovu ličnost.

To je bilo filozofsko piće i pili su ga uvek razblaženo sa vodom,

čak i u razmeri 5:1.

Piti čisto vino predstavljalo je izraz divljaštva.
---

LEGENDA O VINU

-----

Nije poznato kada je čovijek popio prvu čašu vina,

ali,

jedno je sasvim sigurno,

oduvijek ga je smatrao Božjim darom.

Postoje razne legende o tome

ko je i kada zasadio prvo sijeme ovog božanskog pića.

Jedna od njih je priča o persijskom kralju Djemu.

Legenda kaže,

da je pomenuti vladar posmatrao viježbu svojih najboljih strijelaca,

kada mu je pogled privukla velika ptica,

koja se borila za život,

jer joj se zmija okomotala oko vrata.

Kralj je naredio svojim strijelcima da ubiju zmiju,

što oni i učiniše,

a pošto su bili vrhunski strijelci,

nisu ubili pticu.

Zahvalna krilata ljepotica doletjela je do kralja

i iz kljuna pred njega spustila nekoliko zrna sijemena,

koja je on odmah spustio u plodnu persijsku zemlju.

Iz sijemena je izrasla biljka,

koja je posliije nekog vremena počela radjati slatko zrnevlje.

Kralj je uživao jedući ga.

Kako se loza razvijala,

pomenuti vladar poče višak odlagati u drvene bačve.

Medjutim,

kako je poslije nekog vremena nastupilo groždjano vrenje,

a kralju se taj prvobitni opori ukus nije dopao,

on dade nalog da se na bačve u kojem je vrilo groždje,

napiše

"Otrov".

Jednog dana,

najljepša djevojka iz njegovog harema

razbolje se od tuge što je kralj zanemaruje

i odluči da popije

"Otrov"

iz bačve i prekrati svoju bol.

Umejsto da umre,

ona je ozdravila,

proljepšala se,

kao

"rascvijetala ruža"

i kralj Djem tek tada shvati kakvo mu je sijeme dala

zahvalna ptica,

te ga nazva:

Darou-e Shah,

što bi se u slobodnom prijevodu moglo nazvati

kraljevkim lijekom.

Od tada se,

kaže legenda,

vino smatra ljekovitim.

Tako je

"kraljevski napitak",

postao čudotvoran lijek,

ali i sastavni dio svih ceremonija i veselja u Persiji,

a kasnije širom svijeta.

Da je vino zaista izuzetno piće i da,

pored toga što uveseljava i liječi,

ono i spaja ljude,

govori činjenica da korijen riječi "Vino",

kažu,

potiče iz sanskritskog jezika,

odnosno, riječi

"Vena",

koja znači

"Prijateljski".

Tako se

"najinternacionalnija riječ"

kod Grka piše

Woinos,

Italijani, Španci i Sloveni ga zovu

Vino,

Francuzi,

Vin,

Jevreji Vayin,

Njemci Wein,

Arapi

Wa-yn.

Vino je pored navedenih kvaliteta

bilo inspiracija za stvaralaštvo mnogim umijetnicima,

naročito pijesnicima i kompozitorima,

a u vijerskim obredima i običajima,

postalo je njihov sastavni dio.

U crkvenim obredima,

kod primanja pričesti,

na primjer,

pogača se zaliva krvlju Isusovom,

odnosno vinom i vijernici ga uz najdublje poštovanje

i osećaj blagostanja i zahvalnosti

primaju kao dar Božji,

nagradu i oprost.

Vino opušta,

inspiriše iskrenost,

jer se ljudi uz njega oslobadjaju maski i predstava o sebi samima,

i uz ovu božansku kapljicu postaju ono što u stvari jesu,

pa otuda izreka

"in vino veritas",

u vinu je istina.

Ipak,

da bi priča o vinu i blagodetima koje ono donosi,

bila kompletna,

treba napomenuti,

da se svi pozitivni efekti vina postižu

samo kod njegovog umijerenog konzumiranja.

Prevelike količine "rajskog napitka" prelaze u svoju suprotnost,

pa umjesto da liječi,

ono razboljeva,

umjesto da spaja,

ono razdvaja,

a umijetnička kreativnost prerasta u apatiju.

U danima najvećeg hrišćanskog praznika,

Uskrsa,

vino će na "jutrenju" prilikom uskršnje pričesti,

a poslije velikog posta,

blagotvorno osvježiti i nagraditi usta vijernika.
---

---

 U nasoj ponudi stolnjaka i salveta raspolazemo sledecim

dimenzijama:

Od damasta:

Velicine:

140 X 200 cm

140 X 140  cm

80 X 80 cm

140 X 45 cm

i salvete 40 X 40 cm ( 6 komada u pakovanju)

***

I od nepromocivog platna

Nepromocivi magicni stolnjak:

Velicine:

140 X 200 cm

140 X 140  cm

80 X 80 cm

140 X 45 cm

***

Stolnjake kao i salvete mozete poruciti  i u  velicinama- dimenzijama

u zavisnosti od Vase potrebe,

Za dodatne informacije budite slobodni da nas kontaktirate na e-mail:

fashiondesign3@gmail.com

***

***

VINO KULTURA

VINO KULTURA:

---

Koreni proizvodnje vina najverovatnije potiču iz Persije.

Egipćani, Feničani, Grci i Rimljani su voleli jaka, puna vina, sa velikim sadržajem alkohola, koja su morali da razblažuju vodom.

U Bibliji, vino se spominje 521 put. Dioniz u Grčkoj i Bahus u Rimu bili su bogovi vina.
Od prastarih,

mitoloških vremena,

moć vina da uzvisi čoveka,

da mu podari vedrinu i dar govora činili su ga u očima ljudi pićem bogova.

Ljudi su voleli da zavire u svet božanskih pića pa je vino često otvaralo put do ženskih srca,

ali uz božansku kapljicu su objavljivani i ratovi i sklapana primirja.

Vinom se proslavljaju rodjenja,

obeležavaju uspesi,

ali ono nije samo piće radosti,

jer se njime ispraća i na poslednji počinak.

Vino je bilo i ostalo cenjeno piće mnogih civilizacija.

Moglo bi se reći da sve prolazi, samo dobro vino ostaje.
Jedan Francuz je rekao:

„Sve mode prolaze samo vino ostaje”.
Nesumnjivo,

vino predstavlja najcivilizovanije i najkultivisanije sredstvo za uživanje

i svojevrsni kulturni i civilizacijski izazov.

Istinska vinska kultura se kao,

uostalom, i svaka druga,

stiče vremenom i podrazumeva,

uglavnom, izvesna znanja o vinovoj lozi,

o njenoj pojavi na zemlji i na našim prostorima,

poznavanje osnove proizvodnje pojedinih tipova vina,

načina čuvanja vina,

podele vina po kvalitetu,

serviranje vina,

čitanje etikete,

poznavanje temperature vina,

poznavanje čepa za vino,

slaganja vina i hrane,

kao i znanja vezana za vino i estetiku,

vino i umetnost,

vino i zdravlje,

a posebno poznavanje samog rituala za stolom.

U opštu kulturu jednog čoveka,

pa i naroda,

spada i poznavanja pića,

koja treba u odredjenim prilikama služiti odnosno piti.

Ako se to odnosi na serviranje i služenje vina onda postoji i poseban izraz

„vinska kultura”.

Ona zapravo podrazumeva negovanu, usavršenu,

odnosno,

civilizovanu potrošnju ovog pića.

Vinska kultura se ne meri količinama ispijenog vina,

već predstavlja usvajanje odredjenih znanja i postupaka iz oblasti vinogradarstva,

vinarstva i ugostiteljstva.

Tu spada i vokabular za opisivanje senzornih karakteristika vina

i poznavanje uloge vina u savremenom poslovnom svetu.

Posebno je značajno informisanje javnosti o pozitivnim efektima konzumiranja umerenih količina vina po zdravlje,

o značaju vina kao svojevrsnog oplemenjivača gastronomskog doživljaja i sveukupnog raspoloženja za stolom.

Vinska kultura je u zemljama sa dugom vinogradarsko - vinarskom tradicijom na zavidnom nivou.
Vino je sastavni i neodvojivi deo evropskog života i kulture.

Evropska Unija je najveći proizvodjač vina na svetu,

kao i vodeći izvoznik vina i vinskih proizvoda na svetu,

a vinski sektor doprinosi oko 15 milijardi eura godišnje za ekonomije zemalja EU.

Značaj vinskog sektora za privrede evropskih zemalja,

medjutim,

ne treba računati samo u novcu.

Vinski sektor prožima mnoge nivoe evropskog života, bitno doprinosi društvu u društveno-ekonomskim,

ekološkim i društvenim uslovima:

vinova loza i vinogradi krase pejzaž,

vinski sektor obezbedjuje zaposlenje za milione ljudi,

pomažući da se održi nit ruralnih društava

i održavanje način život koji je centralni pojam samog evropskog identiteta.

Ne manje važno,

u vinu i vinskim proizvodima su uživali kroz dugu istoriju,

a i sada uživaju milioni ljudi u Evropi i širom sveta,

a naročito u poslednjim decenijama pružajući fokus na prepoznatljivo slaganje vina sa dobrom hranom.
Najnoviji trend u vinskom sektoru u Evropi,

medjutim,

ukazuje na zdravstvene opasnosti i negativan društveni i ekonomski uticaj

koji može biti izazvan zloupotrebom vina i drugih alkoholnih pića.

Većina potrošača vinskih proizvoda predstavljaju vino kao prijatno piće u kome se uživa umereno,

ali manjinski deo potrošača zloupotrebljava alkoholne proizvode

na načine koji su štetni za njih lično,

a mogu i da naškode drugima oko njih.

Smatramo da je vino kvalitetan proizvod koji sam po sebi podstiče umerenu potrošnju sa izgradjenim stilom.

Medjutim,

nemaju svi konzumenti isti nivo svesti i kulture

kada je u pitanju konzumiranje vino,

pa ćemo u budućnosti nastojati da promovišemo umerenost i odgovornost u potrošnji vina kao društvene norme.
U tom smislu,

Centar vinske kulture radi na promociji obrazaca razumnog konzumiranja vina

i drugih alkoholnih pića kako bi se smanjila zloupotreba alkohola,

i podržava sve inicijative koje imaju za cilj smanjenje štetnosti alkohola,

očuvanje kulturne,

ekološke i ekonomske dimenzije vina i vinske kulture u evropskom društvu.

---

---

 U nasoj ponudi stolnjaka i salveta raspolazemo sledecim

dimenzijama:

Od damasta:

Velicine:

140 X 200 cm

140 X 140  cm

80 X 80 cm

140 X 45 cm

i salvete 40 X 40 cm ( 6 komada u pakovanju)

***

I od nepromocivog platna

Nepromocivi magicni stolnjak:

Velicine:

140 X 200 cm

140 X 140  cm

80 X 80 cm

140 X 45 cm

***

Stolnjake kao i salvete mozete poruciti  i u  velicinama- dimenzijama

u zavisnosti od Vase potrebe,

Za dodatne informacije budite slobodni da nas kontaktirate na e-mail:

fashiondesign3@gmail.com

***

***