IN VINO
VERITAS
U svijetu
postoji preko deset hiljada različitih vrsta vina:
bijela,
crna,
stara,
mlada,
stona,
visokokvalitetna,
suva,
slatka,
desertna,
ljekovita.
Kultura
velikog dijela stanovništva naše planete
protkana je
običajima vezanim za vino.
Ono se kao
Arijadnina crvena nit plete kroz obrjede rodjenja,
vjenčanja i
smrti,
kroz
socijalnu kulturu i pijesme o ljubavi i junaštvu.
Istorija vina
prati istoriju ljudskog roda.
Kako i kada
smo ga prvi put upoznali?
Tokom
paleolita čovijek je učio od prirode
i
pretpostavlja se da je još u drevna vremena sasvim slučajno
okusio
blagodeti prirodnog vina.
Dovoljno je
bilo da se zaliha divljeg groždja nehotice ostavi na suncu.
Toplota bi
ubrzala zrenje
i u
prezrelom groždju bi se pojavila izvjesna količina alkohola.
Sok iz groždja
pretvarao se u vino.
A upravo zbog alkohola
vino je medju
drevnim narodima bilo cijenjen antiseptik
i skoro je
izvjesno da ga je u početku čovijek koristio najviše kao lijek.
Gdje su otkriveni najstariji dokazi o čovijekovom uživanju u vinu?
- Najstariji arheološki dokazi o proizvodnji vina nadjeni su u Iranu,
gde se na
lokalitetu Hajji Firuz Tepe vino pravilo pre sedam i po hiljada godina.
U Kini se
alkoholni napitak od groždja pravio još prije devet hiljada godina.
Medjutim,
pored groždja u njegov sastav ulazili su i med i cukar,
pa se smatra
da to ipak nije bilo pravo vino.
Prije pet i
po hiljada godina vino stiže u Egipat i Mesopotamiju,
a kasnije su
ga prihvatili Asirci, Feničani, Grci i Rimljani.
Svi znamo latinsku izreku
'In vino veritas'.
Da li se zna
kada je i gdje ona nastala?
Rimska
izreka:
'In vino veritas'
('U vinu je istina')
porijeklom
je iz antičke Grčke
i ukazuje na
promjeniljivu ljudsku ćud prije i poslije ispijanja vina,
kada se tijelo
zagrijeje, a 'kočnice' otpuste.
Grci su
smatrali da se čovijek najbolje može upoznati uz čašu vina,
a popiti
vino sa nekim značilo je proceniti njegovu ličnost.
To je bilo
filozofsko piće i pili su ga uvek razblaženo sa vodom,
čak i u
razmeri 5:1.
Piti čisto
vino predstavljalo je izraz divljaštva.
---
LEGENDA O
VINU
-----
Nije poznato
kada je čovijek popio prvu čašu vina,
ali,
jedno je
sasvim sigurno,
oduvijek ga
je smatrao Božjim darom.
Postoje
razne legende o tome
ko je i kada
zasadio prvo sijeme ovog božanskog pića.
Jedna od njih
je priča o persijskom kralju Djemu.
Legenda
kaže,
da je
pomenuti vladar posmatrao viježbu svojih najboljih strijelaca,
kada mu je
pogled privukla velika ptica,
koja se
borila za život,
jer joj se
zmija okomotala oko vrata.
Kralj je
naredio svojim strijelcima da ubiju zmiju,
što oni i
učiniše,
a pošto su
bili vrhunski strijelci,
nisu ubili
pticu.
Zahvalna
krilata ljepotica doletjela je do kralja
i iz kljuna
pred njega spustila nekoliko zrna sijemena,
koja je on
odmah spustio u plodnu persijsku zemlju.
Iz sijemena
je izrasla biljka,
koja je posliije
nekog vremena počela radjati slatko zrnevlje.
Kralj je
uživao jedući ga.
Kako se loza
razvijala,
pomenuti
vladar poče višak odlagati u drvene bačve.
Medjutim,
kako je poslije
nekog vremena nastupilo groždjano vrenje,
a kralju se
taj prvobitni opori ukus nije dopao,
on dade
nalog da se na bačve u kojem je vrilo groždje,
napiše
"Otrov".
Jednog dana,
najljepša djevojka
iz njegovog harema
razbolje se
od tuge što je kralj zanemaruje
i odluči da
popije
"Otrov"
iz bačve i
prekrati svoju bol.
Umejsto da
umre,
ona je
ozdravila,
proljepšala
se,
kao
"rascvijetala ruža"
i kralj Djem
tek tada shvati kakvo mu je sijeme dala
zahvalna
ptica,
te ga nazva:
Darou-e Shah,
što bi se u
slobodnom prijevodu moglo nazvati
kraljevkim lijekom.
Od tada se,
kaže
legenda,
vino smatra
ljekovitim.
Tako je
"kraljevski napitak",
postao
čudotvoran lijek,
ali i
sastavni dio svih ceremonija i veselja u Persiji,
a kasnije
širom svijeta.
Da je vino
zaista izuzetno piće i da,
pored toga
što uveseljava i liječi,
ono i spaja
ljude,
govori
činjenica da korijen riječi "Vino",
kažu,
potiče iz
sanskritskog jezika,
odnosno, riječi
"Vena",
koja znači
"Prijateljski".
Tako se
"najinternacionalnija riječ"
kod Grka
piše
Woinos,
Italijani,
Španci i Sloveni ga zovu
Vino,
Francuzi,
Vin,
Jevreji Vayin,
Njemci Wein,
Arapi
Vino je
pored navedenih kvaliteta
bilo
inspiracija za stvaralaštvo mnogim umijetnicima,
naročito pijesnicima
i kompozitorima,
a u vijerskim
obredima i običajima,
postalo je
njihov sastavni dio.
U crkvenim
obredima,
kod primanja
pričesti,
na primjer,
pogača se
zaliva krvlju Isusovom,
odnosno
vinom i vijernici ga uz najdublje poštovanje
i osećaj
blagostanja i zahvalnosti
primaju kao
dar Božji,
nagradu i
oprost.
Vino opušta,
inspiriše iskrenost,
jer se ljudi
uz njega oslobadjaju maski i predstava o sebi samima,
i uz ovu
božansku kapljicu postaju ono što u stvari jesu,
pa otuda
izreka
"in vino veritas",
u vinu je istina.
Ipak,
da bi priča
o vinu i blagodetima koje ono donosi,
bila kompletna,
treba
napomenuti,
da se svi
pozitivni efekti vina postižu
samo kod
njegovog umijerenog konzumiranja.
Prevelike
količine "rajskog napitka"
prelaze u svoju suprotnost,
pa umjesto
da liječi,
ono
razboljeva,
umjesto da
spaja,
ono
razdvaja,
a umijetnička
kreativnost prerasta u apatiju.
U danima
najvećeg hrišćanskog praznika,
Uskrsa,
vino će na
"jutrenju" prilikom
uskršnje pričesti,
a poslije
velikog posta,
blagotvorno
osvježiti i nagraditi usta vijernika.
---
U nasoj ponudi stolnjaka i salveta raspolazemo sledecim
dimenzijama:
Od damasta:
Velicine:
140 X 200 cm
140 X 140 cm
80 X 80 cm
140 X 45 cm
i salvete 40 X 40 cm ( 6 komada u pakovanju)
***
I od nepromocivog platna
Nepromocivi magicni stolnjak:
Velicine:
140 X 140 cm
80 X 80 cm
140 X 45 cm
***
Stolnjake kao i salvete mozete poruciti i u velicinama- dimenzijama
u zavisnosti od Vase potrebe,
Za dodatne informacije budite slobodni da nas kontaktirate na e-mail:
fashiondesign3@gmail.com
***
